Ana-Marija Vrdoljak magistrirala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te ostvarila bogatu karijeru u kazalištu, filmu, televiziji i radiju, uz dvogodišnje usavršavanje u londonskom Actors Centreu. Autorica je i izvršna producentica dokumentarnog filma Lica glumice, nagrađivanog u okviru EU projekta Gender Equality, te je članica Izvršnog odbora Međunarodne federacije glumaca (FIA) i predsjednica Hrvatskog društva za zaštitu audiovizualnih izvođačkih prava glumaca (AVIP). Aktivno djeluje u promicanju prava izvođača i položaja žena u umjetnosti, a i dalje s jednakim žarom njeguje svoje glumačko stvaralaštvo.
Anđelko Preradović profesionalno je u diskografiji od 2002. godine, radeći s najvećim izvođačima u regiji, u izdavačkim kućama Aquarius Records i Croatia Records. Nastupa i pod pseudonimom DJ Xxxtended od 2008., no njegova DJ karijera uključuje aktivno bavljenje još od 90-ih i nastupio je u mnogobrojnim zagrebačkim klubovima. Od 2022. osnivatelj je i član nu disco i nu funk projekta Groovetastic, koji stvara originalne skladbe na hrvatskom. Strastveni je kolekcionar glazbe i posjeduje više od 13000 cda, a trenutno aktivno održava program online radija Crash i ima preko 680 setova na svom Mixcloud kanalu.
Antun Tomislav Šaban je skladatelj i glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja (HDS). Kroz svoju karijeru, stekao je iznimno bogato iskustvo u glazbenoj industriji te je angažiran je u brojnim projektima koji podupiru kulturnu i glazbenu baštinu Hrvatske. Jedan je od utemeljitelja European Composer and Songwriter Alliance (ECSA), krovnog saveza europskih skladateljskih udruga koji promovira interese glazbenih stvaralaca u okviru kreativne industrije.
Arsen Oremović je karijeru je započeo kao novinar i glazbeni kritičar u nizu hrvatskih medija, a posebno je poznat po radu na području dokumentarnog filma i društveno angažiranih tema. Kao redatelj, autor je zapaženih dokumentaraca koji istražuju hrvatsku kulturu, identitet i glazbu. Njegov autorski pristup odlikuju istraživačka preciznost, emotivna dubina i razumijevanje društvenog konteksta. Oremović je također aktivan član hrvatske kulturne scene, gdje svojim radom povezuje glazbu, film i medije, promičući važnost autorskog izraza i kulturnog nasljeđa.
Damjan Blažun je mixing i mastering inženjer te vokalni producent koji je radio na Grammy nominiranim projektima. Njegov rad obuhvaća široki spektar glazbenih pravaca – od afrobeatsa, popa, hip-hopa, jazza i rocka do elektroničke glazbe – što ga čini izuzetno traženim suradnikom u globalnoj glazbenoj industriji. Trenutno surađuje s nigerijskom zvijezdom Omah Layem, a radio je i s izvođačima poput Nasa, Wizkida, Kehlani, Rudimentala, Fred Againa i Mimika Orchestra. Kombinira toplinu analognog zvuka s preciznošću digitalne produkcije, stvarajući prepoznatljiv i suvremen glazbeni potpis. Radio je u nekim od najprestižnijih svjetskih studija.
Dr. sc. Dino Gliha savjetnik je i zastupnik u području zaštite prava intelektualnog vlasništva te razvoja kreativnih i inovativnih projekata. Doktorirao je na temu interakcije između autorskog prava i prava tržišnog natjecanja, a trenutno dovršava subspecijalizaciju u području umjetne inteligencije na Sveučilištu u Oxfordu. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova te govornik na raznim znanstvenim i stručnim skupovima.
Gorana Aralica Martinović sutkinja je Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 2011. godine. Odlukom Državnog sudbenog vijeća iz 2025. godine privremeno je upućena na rad u Vrhovni sud Republike Hrvatske. Postupa u građanskim predmetima, uključujući i predmete iz područja prava intelektualnog vlasništva. Radila je kao članica Žalbenog vijeća za žigove, industrijski dizajn i oznake zemljopisnog podrijetla (2015 – 2024). Vanjska je suradnica na kolegiju Autorsko pravo na poslijediplomskom interdisciplinarnom specijalističkom studiju Intelektualno vlasništvo (intVLA) na Sveučilištu u Zagrebu.
Gregor Stibernik je direktor AIPA-e, slovenske organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja zastupa autore, izvođače i producente audiovizualnih djela. S dugogodišnjim iskustvom u području autorskog prava, kulturne politike i kolektivnog ostvarivanja prava, jedan je od ključnih aktera u nacionalnim i regionalnim naporima za jačanje prava audiovizualnih stvaratelja tijekom posljednjih 20 godina. Aktivno je uključen u rad više krovnih organizacija te redovito sudjeluje na regionalnim i međunarodnim skupovima i radnim grupama. Posebno je posvećen jačanju suradnje organizacija za kolektivno ostvarivanje prava na području zapadnog Balkana, širom Europe i globalno.
Hrvoje Hegedušić jedan je od doajena hrvatske šansone — skladatelj, pjevač, aranžer, producent i tonski majstor čiji je rad obilježio razvoj zabavne i šansonske scene u Hrvatskoj. Kao autor i interpret surađivao je s nizom domaćih izvođača, a njegovi su hitovi i balade postali sastavni dio domaće glazbene baštine. Hegedušić je i dugogodišnji član Hrvatskog društva skladatelja, čiji je bio i predsjednik (2008-2012), te aktivno sudjelovao u promicanju autorskog stvaralaštva i zaštite prava glazbenika.
Prof. dr. sc. Igor Gliha je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, specijaliziran za građansko pravo, autorsko pravo, sportsko pravo i intelektualno vlasništvo. Autor je stotinjak radova i sudjelovao je u više od 80 međunarodnih znanstvenih skupova, a kao stručnjak bio je član radnih skupina za pregovore o pristupanju Hrvatske EU i višekratni predstavnik u World Intellectual Property Organization (WIPO). Osim što je član Akademije pravnih znanosti Hrvatske, predsjednik je Hrvatskog društva za autorsko pravo i ALAI Hrvatska, te je dobitnik nagrade HAZU za doprinos društvenim znanostima.
Igor Kovač rođen je 23. listopada 1983. godine u Vukovaru. Osnovnu školu završio je u Osijeku. Zatim upisuje Isusovačku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti u Osijeku. Nakon mature 2003. godine upisuje Pravni fakultet u istome gradu, vrlo brzo odustaje od istoga, te 2004. godine upisuje glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Diplomirao je 2009. godine. Od 2011.g. je član glumačkog ansambla HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. 2015. Prelazi u Gradsko dramsko kazalište Gavella nakon toga 2020. godine prelazi u Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.
Ivana Kocelj diplomirana je muzikologinja i rukovoditeljica Glazbene jedinice HRT-a, u okviru koje djeluje pet ansambala i više od 160 djelatnika. Na HRT-u je radila kao urednica i autorica emisija ozbiljne glazbe te realizirala brojne prijenose koncerata i dokumentarne emisije o glazbenicima i institucijama. Bila je umjetnička ravnateljica Osorskih glazbenih večeri, članica žirija natjecanja Ferdo Livadić i članica tima koji je pokrenuo festival Zagreb Classic. Sudjelovala je i u međunarodnim projektima poput Eurovizije mladih glazbenika, redovito piše stručne tekstove o glazbi te doprinosi promicanju hrvatske glazbene baštine u medijskom i kulturnom prostoru.
Katarina Moškatelo ime je koje već 20 godina povezujemo s ugodnim glasom koji je postao njen zaštitni znak. Karijeru iza mikrofona započela je u Splitu na Radio Rivi i Totalnom FM-u, a nastavila graditi u Zagrebu. Na Anteni Zagreb je izbrusila radijski zanat, ali i spikerske i prezenterske sposobnosti koje su je dovele do suradnji s klijentima u samom vrhu poslovanja u Hrvatskoj i regiji. Njezin baršunasti vokal vodit će nas kroz prvi dan konferencije.
Jakov Kolega je osnivač i direktor Greengreen Advisoryja, s više od 12 godina iskustva u poslovnom i financijskom savjetovanju te više od 550 uspješno provedenih EU projekata. Stručnjak je za održivost, zelenu i digitalnu tranziciju te primjenu ESG kriterija i izradu strategija i izvještaja o održivosti. Posjeduje međunarodne certifikate iz područja ESG-a i održivog poslovanja te vodi tim specijaliziran za EU fondove i razvoj strateških dokumenata.
Jasminka Martinović direktorica je granskih udruga pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, gdje vodi rad HUP-ICT Udruge, Udruge poslodavaca u obrazovanju te Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija. Specijalizirana je za obrazovanje, ICT i kreativne industrije, s bogatim iskustvom u lobiranju i strateškom zagovaranju poduzetničkih interesa. Sudjelovala je u izradi ključnih nacionalnih strategija, uključujući Strategiju digitalna Hrvatska 2032. i Nacionalnu razvojnu strategiju RH 2030.
Katarina Radić je iskusna pravna savjetnica specijalizirana za autorska prava s više od 18 godina rada u Hrvatskom društvu skladatelja (HDS ZAMP). Njezin rad obuhvaća širok spektar pravnih i operativnih aktivnosti, od savjetovanja u području autorskih prava i pripreme normativnih akata do licenciranja i suradnje s brojnim domaćim i međunarodnim partnerima. Kao diplomirana pravnica, akademska glazbenica i Specijalist za odnose s javnošću, Katarina ima bogato iskustvo u radu s klijentima i nositeljima prava, kao i u analizi sudske prakse, te je aktivna članica Hrvatskog društva za autorsko pravo HDAP – ALAI.
Klaudija Čular, Šibenčanka sa zagrebačkom adresom, više od trideset godina djeluje u diskografiji, od svojih početaka u ZG ZOE Musicu do dugogodišnjeg rada u Croatia Recordsu kao PR i glazbena urednica. Tijekom karijere surađivala je s vodećim imenima hrvatske glazbene industrije te osmislila i moderirala brojne promocije albuma i knjiga. Dobitnica je triju Porina za urednička postignuća, a njezin rad obilježavaju profesionalnost, strast prema glazbi i predanost diskografskoj struci.
Kristina Delfin Kanceljak je odvjetnica specijalizirana za pravo intelektualnog vlasništva, kulturu i medije, stalna pravna savjetnica mnogih profesionalnih udruga u kulturi te direktorica HUZIP-a. Aktivno je sudjelovala u zakonodavnim i savjetodavnim procesima u Hrvatskoj, uključujući pripreme za pristupanje EU u poglavljima Obrazovanje i kultura te Intelektualno vlasništvo. Redovita je predavačica i panelistkinja na domaćim i međunarodnim stručnim skupovima, koautorica knjige Uvod u medije i osnivačica Hrvatskog društva za autorsko pravo. Na MAK konferenciji održat će izlaganje Specifičnosti i izazovi kolektivnog ostvarivanja prava glazbenih umjetnika – izvođača.
Maja Vučić glazbom se bavi od djetinjstva, a široj publici postala je poznata kao članica grupe Divas, s kojom je ostvarila brojne nagrade i suradnje te pet albuma. Nakon uspješnog dueta s Gabi Novak “Za mene je sreća”, nagrađenog Porinom, započela je solo karijeru i izdala album “Lice koje znaš”. Uz glazbu, od 2006. bavi se organizacijskom psihologijom, kao voditeljica brojnih edukacija za menadžere i zaposlenike, i kognitivno-bihevioralnom terapijom.
Milan Majerović-Stilinović diplomirani je novinar s dugogodišnjim iskustvom u brojnim televizijskim, radio i internetskim medijima. U javnosti je najviše prepoznatljiv kao TV reporter, urednik i voditelj. Posljednjih trinaest godina radi kao samostalni savjetnik za komunikacije i odnose s javnošću stručne službe ZAMP (Zaštita autorskih muzičkih prava) Hrvatskog društva skladatelja. Glavni je urednik programa Međunarodne autorske kreativne konferencije MAKK koja svake godine okuplja kreativce i umjetnike, kao i stručnjake iz medija, državnih institucija, udruga, marketinga i sveučilišta.
Miro Buljan je autor, aranžer i producent, jedan od najproduktivnijih kreativaca domaće pop glazbe. Gitaru svira od djetinjstva, a već potkraj osnovne škole počinje svirati po grupama i pisati pjesme. S dvadesetak godina započinje rad u tonskom studiju, gdje pronalazi najbolji način kreativnog izraza. Tijekom karijere surađivao je s brojnim domaćim i regionalnim izvođačima poput Tonyja Cetinskog, Toše Proeskog, grupe ET, a prepjevi njegovih pjesama našli su se na hit–ljestvicama Rusije, Rumunjske i zemalja Beneluxa. Od 2024. godine obnaša funkciju predsjednika Hrvatskog društva skladatelja.
Mladen Vukmir je hrvatski odvjetnik specijaliziran za intelektualno vlasništvo, osnivač i partner odvjetničkog ureda VUKMIR & ASSOCIATES. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, magistrirao intelektualno vlasništvo u SAD-u, a radio je i u inozemstvu. Aktivno je uključen u domaće i međunarodne strukovne organizacije, a bio je i savjetnik za osnivanje Državnog ureda za intelektualno vlasništvo.
Nenad Marčec je glavni direktor HDS ZAMP-a od 2009. godine, a pod njegovim vodstvom i vizijom HDS ZAMP je znatno podigao razinu svojeg poslovanja, kako u odnosima s članstvom tako i u suradnji s krovnim poslovnim asocijacijama korisnika glazbe u javnosti te postao vodeće društvo za kolektivno ostvarivanje prava u zemlji, regiji i šire. Marčec obnaša i funkciju predsjednika HUP – Koordinacije kulturnih i kreativnih industrija te je više godina bio član Upravnog odbora Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija.
Nikša Bratoš istaknuti je glazbenik, skladatelj, aranžer i producent. Tijekom karijere sudjelovao je na više od 200 albuma najznačajnijih izvođača domaće scene, među kojima su Gibonni, Oliver Dragojević, Massimo, Parni valjak, Crvena Jabuka i mnogi drugi. Autor je glazbe za filmove, kazalište i televiziju te niza humanitarnih skladbi. Višestruki je dobitnik nagrade Porin, dugogodišnji član Hrvatske glazbene unije i predavač na Akademiji dramske umjetnosti te Akademiji muzičke produkcije.
Pavle Fellner zagrebački je odvjetnik specijaliziran za autorsko pravo i dugogodišnji pravni zastupnik Hrvatskog društva skladatelja. Nakon rada u državnom odvjetništvu, od 1992. godine do danas radi na predmetima autorskog prava kao odvjetnik Hrvatskog društva skladatelja. Aktivno sudjeluje u organizaciji i održavanju stručnih savjetovanja i radionica o autorskom pravu, od Dana hrvatske glazbe u Opatiji do MAK konferencije, te je član Upravnog odbora Hrvatskog društva za autorska prava od njegova osnutka.
Robert Urlić dugogodišnji je glazbeni urednik, novinar i voditelj na Hrvatskom radiju, s više od trideset godina iskustva u radijskom eteru. Uređivao je i vodio brojne emisije, među kojima se ističe kultna Po vašem izboru, kao i Pop i rock na drugom, Vrijeme za glazbu i S domaće pop i rock scene. Kroz karijeru je pratio i komentirao koncerte, festivale i dodjele nagrada poput Porina i Dore, te neumorno promovirao domaće izvođače i mlade glazbene talente. Od 2020. godine na HTV-u uređuje rubriku Glazbena scena u emisiji Dobro jutro, Hrvatska. Dobitnik je nagrade Velika rock eksplozija.
Prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković je redovita profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, specijalizirana za intelektualno vlasništvo. Ona je pravna stručnjakinja čija su glavna područja građansko pravo, hrvatsko i europsko pravo intelektualnog vlasništva. Uz akademsku karijeru, aktivna je i u različitim stručnim i savjetodavnim tijelima, a iznimno je vezana uz glazbu: završila je Muzičku akademiju u Zagrebu, smjer klasična gitara, te poslijediplomski studij gitare na Sveučilištu “Mozarteum” u Salzburgu. Od 2018. godine obnaša dužnost predsjednice Hrvatskog glazbenog zavoda, kao prva žena na toj poziciji u 200-godišnjoj povijesti institucije.
Šimun Matišić jedan je od najistaknutijih predstavnika mlade generacije hrvatskih skladatelja i izvođača. Prvi je put nastupio s četiri godine, a već s 14 izdao je debitantski album Jazz Nocturno. Diplomirao je udaraljke i klasičnu kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a trenutno pohađa doktorski studij Konzerte Examen na Hochschule für Musik und Theater u Hamburgu. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, a njegov stvaralački opus obuhvaća jazz, klasičnu i kazališnu glazbu. Nasljednik je autorskih prava skladatelja Davorina Kempfa, u čiju čast pokreće zakladu posvećenu promicanju suvremene glazbe i mladih skladatelja.
Siniša Škarica jedan je od ključnih ljudi hrvatske diskografije i glazbene povijesti. Karijeru je započeo kao glazbenik i član legendarne grupe Mi, a kao diplomirani pravnik, od 1974. djeluje u Jugotonu, gdje postaje prvi urednik pop-rock redakcije i jedan od kreatora zlatnog doba Novog vala. Bio je glavni urednik i direktor programa Jugotona i Croatia Recordsa, te jedan od osnivača Hrvatske diskografske udruge. Autor je brojnih glazbenih izdanja, knjiga i monografija, dobitnik Porina za životno djelo i nagrade grada Šibenika za doprinos hrvatskoj kulturi.
Tajana Tomić diplomirala je i magistrirala na Pravnom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Radi kao pravnica u Hrvatskom društvu za zaštitu audiovizualnih izvođačkih prava – AVIP. Radno iskustvo stekla je u Hrvatskoj autorskoj agenciji na poslovima zastupanja autora i u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo gdje je kao načelnik Odjela za autorsko pravo i srodna prava aktivno sudjelovala u izradi i izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima kao i u izradi svih ostalih propisa iz područja autorskog i srodnih prava.
Zlatan Stipišić Gibonni jedan je od najistaknutijih i najnagrađivanijih hrvatskih kantautora. Karijeru je započeo kao pjevač heavy metal sastava Osmi putnik, a od početka devedesetih djeluje samostalno, stvarajući prepoznatljiv autorski izraz koji spaja pop, rock i mediteranske utjecaje s poetičnim i emotivnim tekstovima. Brojna njegove pjesme postale su nezaobilazni dio suvremene hrvatske glazbene baštine, a tijekom karijere surađivao je s brojnim domaćim i inozemnim glazbenicima te osvojio više od trideset Porina, uključujući i one za album godine i pjesmu godine.
