Drugi dan konferencije, 24. studenog, bio je tradicionalno posvećen pravnim temama Hrvatskog društva za autorsko pravo. Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, Igor Gliha, predstavio je novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima i utjecaj novina iz zakona na autorskopravnu zaštitu, posebice u dijelu kolektivnog ostvarivanja prava. I tek što smo implementirali posljednje direktive EU u naš zakon i još zapravo ne znamo što će one sve u praksi ostvarivanja prava prouzročiti, na pomolu su nove promjene.
O tim, još uvijek neizvjesnim promjenama, govorila je docentica s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Romana Matanovac Vučković. Istaknula je kako europski političari očito prepoznaju važnost kulturnih i kreativnih industrija i autorskog prava za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta EU jer takvi zaključci proizlaze iz službenih prijedloga i komunikacije Europske komisije. Međutim, upozorila je da je zasad uistinu nemoguće predvidjeti promjene u njihovu konačnom obliku, posebice one vezane uz odgovornost pružatelja internetskih usluga.
Odvjetnica Kristina Delfin Kanceljak u predavanju koje je priredila s Tihomirom Katulićem, osvrnula se na utjecaj Uredbe o zaštiti osobnih podataka na ostvarivanje autorskog i srodnih prava.
„Autorskopravna zaštita djela arhitekture“ tema je o kojoj je govorila docentica na Pravnom Fakultetu u Sarajevu Iza Razija Mešević.
Pregled recentne sudske prakse iz autorskog prava, iznio je u svojem izlaganju odvjetnik Pavle Fellner.
Drugi dan ovogodišnjeg MAKK-a zaključen je zanimljivim okruglim stolom „Jesu li internetski posrednici dužni onemogućiti povrede autorskog prava i srodnih prava učinjenih od krajnjih korisnika?“ na kojem su sudjelovali Nenad Marčec (HDS ZAMP), Maja Vidmar (HDU), Tomo in der Mühlen (IDM), odvjetnica Iva Kuštrak Managić te moderator Marko Jurić, docent s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Jesu li glazbena i filmska industrija zakasnile za razvojem tehnologija? Treba li se i kako krajnje korisnike educirati o važnosti autorskog prava, korištenja glazbenih i audiovizualnih djela s legalnih servisa? Postoji li mogućnost suradnje s pružateljima internetskih usluga u Hrvatskoj? I kako se sve to može odraziti na kreativce, njihov odnos s publikom i obožavateljima. Sve to su pitanja koja je ovaj okrugli stol otvorio i o kojima se vodio razgovor između sudionika stola, ali i vrlo brojnih posjetitelja.
Zanimljive i aktualne teme, rasprodana mjesta i interes posjetitelja te njihovo aktivno uključivanje u rasprave, potvrđuju uspjeh MAKK-a 2017. godine, što organizatore, HDS ZAMP i HDAP-ALAI, posebno veseli. Hvala i svim posjetiteljima na doprinosu u raspravama, tim više jer su one iznijele neke moguće okvirne teme za iduće izdanje konferencije. Tradicionalno, ona će se održati predzadnji tjedan u studenome, a nadamo se s istim uspjehom kao i njezino ovogodišnje izdanje.
