Regulativa diljem svijeta nije ujednačena po pitanju klasificiranja rezultata generativne umjetne inteligencije te mogućnosti da generirani materijali dobije autorskopravnu zaštitu. Koje su pretpostavke i koja je razina kreativnosti u zadavanju promptova potrebna za takvu zaštitu? Što se dogodilo u zadnjih godinu dana, kamo su otišla zakonodavstva, a kamo sudska praksa u procjenjivanju generiranih materijala s autorskopravnog motrišta? Je li umjetna inteligencija nahranjena toliko da se više ne može raspoznati kad je materijal generiran, a kad ga je napravio čovjek? Postoje li alati koji to mogu diferencirati, i može li čovjek to diferencirati? Kako razvoj generativne umjetne inteligencije u proteklih godinu dana utječe na poimanje kreativnosti i smisao kreativnih industrija? Što nas čeka u idućoj godini ili dvije, a što u daljoj budućnosti? U kojoj će mjeri i na koji način umjetna inteligencija utjecati na kreativne industrije?
O ovim pitanjima na panelu “Generativna umjetna inteligencija, autorsko pravo i kreativne industrije” su diskutirali savjetnik i zastupnik u području zaštite prava intelektualnog vlasništva dr. sc. Dino Gliha, pravnica specijalizirana za područje intelektualnog vlasništva, autorskog prava i zaštite podataka spec. int. vlasn. Martina Arapinac Radičević, stručnjak za strateško brendiranje i komunikaciju Ante Magzan i stručnjak u području međunarodnog prava i pravnih istraživanja prof. dr. sc. Mihael Mišo Mudrić. Panel je moderirao prof. dr. sc. Hrvoje Lisičar, odvjetnik specijaliziran za pravo informacijskih tehnologija, elektroniku i privatnost.
Pogledajte snimku cijelog panela “Generativna umjetna inteligencija, autorsko pravo i kreativne industrije”:
