Studija „Kreativne i kulturne industrije u RH i COVID“: snažan rast svih KKI prije, drastičan pad većine tijekom korone

Na 9. Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji u Zagrebu predstavljeni su preliminarni rezultati studije „Kreativne i kulturne industrije u Republici Hrvatskoj – prije i nakon Covid19“.

Studiju koju izrađuje Ekonomski institut Zagreb, na narudžbu Ministarstva kulture i medija RH i Hrvatskog društva skladatelja, s njezinim je najvažnijim naglascima najavila ravnateljica EIZ, dr.sc.Tajana Barbić.

Istaknula kako su KKI u razdoblju od 2012. do 2019. godine konstantno i snažno rasle, kako bi 2019. godine dosegle 3,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) RH. Njihova je bruto dodana vrijednost (BDV) u toj godini iznosila 10,1 milijardi kuna. Na njih je tada otpadalo 3,51 posto od ukupne zaposlenosti u zemlji. Pri tome je važno da više od 62 posto zaposlenih u hrvatskim KKI imaju više i visoko školsko obrazovanje, a 2/3 zaposlenih u tim industrijama pripada u radno najaktivniju dobnu skupinu, od 25 do 49 godina.

„Iako su svi ti postotci u RH još uvijek bili manji od onih na razini EU, jasno je da su sve te industrije u RH proteklog desetljeća u snažnom zamahu. Uz važnost zapošljavanja dominantno mlađe i visoko obrazovane radne snage, posebno su bili uspješni pod-sektori vezani za razvoj novih digitalnih tehnologija, dizajn, glazbu i izvedbene umjetnosti, film, arhitekturu te oglašavanje i tržišno komuniciranje. No, epidemija Covid19 većini njih ozbiljno je narušila poslovanje i donijela velik pad prihoda u 2020. godini,“ istaknula je dr. Barbić.

Iz podataka dostupnih za 2020. godinu studija će obrazložiti pad prihoda koji je posebno pogodio pod-sektore glazbe i izvedbenih umjetnosti, filma, fotografije, oglašavanja i tržišnog komuniciranja te izdavaštva i umjetnosti općenito.
Dok je ukupni pad prihoda u pod-sektoru glazbe u 2020. iznosio 41 posto u odnosu na 2019. godinu, a u filmu 36 posto, neki su pod-sektori KKI ipak i tijekom ovog pandemijskog razdoblja nastavili s rastom. To vrijedi za arhitekturu ali, posebno i očekivano, za računalne programe, igre i nove medije, pod-sektor KKI čiji je prihod rastao i u 2020. godini za 9 posto.

No činjenica je da većina pod-sektora i u poslovnim prihodima i neto dobiti bilježi pad. Pad prihoda hrvatskih KKI bez pod-sektora računalnih programa i igara, kojemu su izvanredni vanjski uvjeti potaknuli rast u 2020. godini iznosi 11,7 posto u odnosu na 2019. godinu. To je značajno više od pada prihoda u ostalim industrijama u zemlji, koji za to razdoblje iznosi 7,7 posto.

Bez obzira na pad prihoda, hrvatske KKI su u posebnim pandemijskim okolnostima pokazale otpornost, pa prema prvim rezultatima istraživanja ukupni broj zaposlenih u njima danas nije značajno manji u odnosu na „normalnu“ 2019. godinu. To je i očekivano zbog mjera koje je Vlada RH primijenila kako bi pomogla kreativnom i kulturnom sektoru, komentira ministrica kulture i medija RH, Nina Obuljen Koržinek:

Preliminarni rezultati istraživanja pokazali su još jednom da su kulturne i kreativne industrije generator rasta i razvoja te važan element jačanja svih sektora, a prije svega industrije, turizma, poduzetništva i digitalnih tehnologija uz značajan izvozni potencijal. Nažalost studija također ukazuje da je većina podsektora kulturnih i kreativnih industrija pretrpjelo ozbiljne gubitke uzrokovane pandemijskom krizom, što se donekle ipak ublažilo brojnim mjerama Vlade RH i Ministarstva kulture i medija. U predstojećem razdoblju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano je 250 milijuna kuna upravo za kulturne i kreativne industrije kako bi ih osnažili u skladu s europskom agendom zeleno i digitalno, dodala bih i konkurentno.“

Konačni rezultati studije bit će objavljeni do kraja godine, kako bi poslužili pri planiranju budućih poticajnih mjera za ovaj sektor. No već je sad izvjesno da su za uspješnu budućnost hrvatskih KKI ključni nastavak digitalizacije, poticanje inovacija i kulturnog poduzetništva, kao i nastavak mjera za potporu poduzeća i poduzetnika u kreativnom i kulturnom sektoru, istaknuto je na konferenciji koja se odvija u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti 2. i 3. prosinca.